Step by step za idealnu težinu
Danas svako zna šta je potrebno da izgubite kilograme i imate savršenu liniju.
Izbacite šećere i gluten iz prehrane i redovno vježbajte. Ako ste pokušali puno je lakše reći nego uraditi. Vodič step by step do idealne težine Ovo nije još jedna dijeta, nakon 14 dana gladovanja i početnog uspjeha ponovo Vam se vrati salo čak i veća težina. Ukoliko sebi nešto uskratimo ma koliko da smo jaki karakterom ili koliko da smo disciplinovani u stresnim situacijama ili kad sve ne ide po planu, sklonimo smo uzeti jednu kockicu a to se onda kao kula od karata domino efektom pretvori u brdo ili piramidu u Visokom. Ali slijedeći jednostavne korake cilj Vodiča step by step do idealne težine je osmišljen i dokazan da održi nivo energije, postepeno ga povećava, donosi dobro zdravlje bez bolesti i kao završni proizvod idealnu težinu tokom cijelog života. Dobro. Odlučili ste čvrsto, od ponedeljka, ili od prvog u mjesecu ipak... Ili sačekati novu godinu pa "novi ja". Ne radi to baš tako. Svaki put kad dodjete u kontakt sa novom hranom pretvarate je u novog sebe isto je i sa informacijama ali držimo se u ovom vodiču ishrane. Prije nego što bilo šta dodate, potrebno je oduzeti. A u našem slučaju, bolset, umor, višak kilograma. Kako? 1.korak Svaku srijedu i petak, svake sedmice, svakog mjeseca 365 dana u godini, do kraja života. Ne jedete apsolutno ništa. Baš tako šok. Nevjerica. Ali umrijeću od gladi, neću imati energije, neću se dobro osjećati. Pokušajte na samo 2 sedmice pa provjerite kako ćete se osjećati. Ukratko moje iskustvo kao Superman. Pobijedili ste sami sebe. 2.korak Zašto baš svaku srijedu i petak? Za početak potrebno je stvoriti dobre navike. A da bi to uspjeli nije baš lako. Odlučili ste čvrsto i ako uspijete samo u ovom malom koraku iz sedmice u sedmice već ste puno bolja verzija sebe. A da li bi mogao ponedeljak i četvrtak ili zašto ne subotu i nedelju? Naravno da bi mogli ali ako ćete nastaviti da ispitujete svaki korak Vama ovaj vodič vjerovatno nije ni potreban, sami osmislite svoj program i striktno ga se pridržavajte. Ali jednostavno ako slijedite ova dva dana u sedmici uvijek imate nagradni vikend ispred sebe poslije petka bez hrane. A srijeda nam poslije ta 4 dana slobode dodje negdje na pola i idealna da odmorni krenemo u nove podvige. Zašto 100% bez hrane da li bi mogao/la bar.../ Kratko i jasno NE! Zapitajmo se kakva je to savršena mašina ili mehanizam naše tijelo i kako radi? Hranu koju unosimo unutarnji organi koriste kao gprivo i izgradnju tijela ali znatno utiče i na lučenje hormona i naše osjećanje zavisno od toga šta smo jeli. Ukoliko prodje minimalno 24h od poslednjeg unosa hrane, dajemo vremena ovom mehanizmu da se očisti, pripremi i sredi za nove pobjede. Pokušajte da ne spavate danima ili bar samo jedno veče pa zatim recite kako se osjećate? E sad ako tijelu isto tako ne dajemo san ili predah od hrana posljedica su bolest, manjak energije,nagomilan otpad koji tijelo ne može da sredi. A zatim ga zatrpavamo novim poslom? I onda se pitamo zašto se ovako osjećam. Jednostavno višak postaje bolest, ili salo u najboljem slučaju u najgorem smrt. 3.korak Nema trećeg koraka?! Baš tako 1.korak Nemojte ništa jesti svaku srijedu i petak 2.korak Nemojte ništa jesti svaku srijedu i petak Ova velika žrtva kada postane navika djelovaće, tako malo i beznačajno |
Učenje
Ko ne bi voleo da uči brzo i efikasno, a da mu ostane vremena i za druge stvari? Ali, nažalost, učenje zahteva puno energije, ličnog angažovanja i vremena.
Ipak dobro je držati se određenih pravila koja u većini slučajeva pomažu:
1. Pripremite se za učenje. Da bi ste optimalno i efikasno učili, prvo treba da se pripremite.
Kako ćete to uraditi?
Odredite period dana koji ćete posvetiti učenju. Na primer: "Učiću sutra od 07 do 13h." Određivanje vremena za učenje je važna odlika. Ako znate da ćete u određeno vreme početi da učite, to će pre vaš mozak početi pripremu za određenu temu u smislu sortiranja i slaganja informacija. Takođe, postaćete odgovorniji jer ćete gledati da do tog vremena ispunite sve preduslove za uspešno učenje: prikupićete literaturu, napraviti plan, odrediti broj stranica ili lekcija koje ćete preći, napraviti odgovarajuću atmosferu za rad...
Takođe:
3. Hvatajte beleške na predavanjima na svoj način, razmišljajući o onome o čemu profesor govori. Vodite beleške i kod kuće. Proces vođenja beleški počnite posle prvog čitanja. Kada budete pravili beleške, koristite boje, slike, asocijacije, prostor, maštu. Dobro organizovane i odlično sređene beleške će vam olakšati učenje, ponavljanje, pomoći da organizujete misli i prezentirate sadržaj koji učite.
4. Kod kuće pročitajte novu lekciju iz knjige istog dana kada je predavana, bez opterećenja da je naučite, uporedite je sa vašim beleškama sa časa i, po potrebi, dopunite.
5. Kada odlučite da učite, ne krećite odmah na čitanje i ponavljanje. Sagledajte, prvo, lekciju u celini, pročitajte naslove, podnaslove i ono što je pisac udžbenika već sam podvukao (masnim slovima), pregledajte slike, grafikone, uočite bitne elemente u lekciji. Pitajte se šta treba da naučite, šta od postojećeg znanja možete da iskoristite (bilo da ste o tome čitali, pisali, slušali, gledali na televiziji) i čemu to znanje služi.
6. Dok ste odmorni, prvo treba da učite gradivo koje je teže. Ne učite slične nastavne predmete jedan za drugim kako ne bi došlo do mešanja informacija i činjenica.
7. Rasporedite učenje. Ako gradivo sadrži veliki broj podataka koje treba da memorišete, ne pokušavajte da naučite sve odjednom, već rasporedite učenje na više dana. Učite deo po deo. Ukoliko je lekcija dugačka i teška, dobro je da je podelite u smisaone celine i učite segment po segment.
8. Podvlačenjem ključnih reči ili rečenica istaknite bitne informacije. Tekst podvlačite na svoj način, može u raznim bojama, a pored teksta beležite svoje komentare i pitanja.
9. Obavezno razjasnite sve termine i činjenice, nemojte da učite napamet ono što ne razumete.
10. Preslišavajte se ponavljajući suštinu lekcije, teze ili tako što ćete postavljati sebi pitanja onako kako to profesor čini.
11. Ukoliko imate mogućnosti, pročitajte i iz nekog drugog izvora o istoj stvari (enciklopedije mogu biti vrlo korisne i naravno Internet).
12. Koristite tehnike pamćenja. Da biste zapamtili što više informacija, možete koristiti razne tehnike pamćenja: asocijacije, vizualizacije, akronime, crtanje mentalnih mapa. Na taj način ćete se, kada budete ponavljali gradivo, samo letimičnim pogledom preko njih, setiti svih stvari koje ste učili.
13. Naučeno gradivo redovno obnavljajte. Vrlo važna stvar u procesu učenja jeste ponavljanje pređenog gradiva. Većina ljudi zaboravi 70-80% informacija već posle jednog dana. Da biste to sprečili, treba da organizujete pravovremeno ponavljanje materije. Najbolje je da prvo ponavljanje bude 24 sata posle učenja i da traje do 10 minuta.
Drugo ponavljanje se preporučuje posle tri do četiri dana nakon učenja, sledeće nakon nedelju dana. Zatim sledi ponavljanje posle 30 dana. Za veće i obimnije predmete, čija priprema traje duže, dobro je izvršiti još jedno ponavljanje nakon 5,6 meseci. Posle ovoga ćete memorisati vaše znanje za stalno.
14. Učite u intervalima. Mnogobrojna istraživanja procesa učenja su utvrdila da je bolje učiti u intervalima, nego odjednom, bez prestanka. Naučno je dokazano da se najbolje uči u intervalima od 45 do 60 minuta. Nakon tog vremena, najpametnije je da napravite kratku pauzu od 10 do 15 minuta i promenite aktivnost: protegnete noge, uradite neku vežbu, skuvate čaj, popijete sok... Pauze su veoma važne za efikasno učenje jer daju vremena vašem mozgu da integriše i složi stečeno znanje i poveže ga sa prethodno naučenim.
15. Nemojte učiti noću. Čovek ima svoj biološki sat prema kome je noć predviđena za spavanje, a ne za učenje. Noću će vam biti mnogo teže da zapamtite gradivo.
Ipak dobro je držati se određenih pravila koja u većini slučajeva pomažu:
1. Pripremite se za učenje. Da bi ste optimalno i efikasno učili, prvo treba da se pripremite.
Kako ćete to uraditi?
Odredite period dana koji ćete posvetiti učenju. Na primer: "Učiću sutra od 07 do 13h." Određivanje vremena za učenje je važna odlika. Ako znate da ćete u određeno vreme početi da učite, to će pre vaš mozak početi pripremu za određenu temu u smislu sortiranja i slaganja informacija. Takođe, postaćete odgovorniji jer ćete gledati da do tog vremena ispunite sve preduslove za uspešno učenje: prikupićete literaturu, napraviti plan, odrediti broj stranica ili lekcija koje ćete preći, napraviti odgovarajuću atmosferu za rad...
Takođe:
- Napravite raspored dnevnih aktivnosti, isplanirajte vreme za učenje, odmor i razonodu.
- Učite svakog dana u planiranom terminu koji vam najviše odgovara.
- Napravite plan učenja: gde ćete da učite, šta ćete da učite i kojim redosledom.
- Najbolje je da učite za stolom jer održava budnost.
- Pored sebe imajte samo predmete neophodne za učenje.
- Imajte stalni radni prostor ili kutak, dobro osvetljen i provetren.
- Obezbedite što "mirnije" uslove za učenje, bez buke, galame i telefonskih poziva.
3. Hvatajte beleške na predavanjima na svoj način, razmišljajući o onome o čemu profesor govori. Vodite beleške i kod kuće. Proces vođenja beleški počnite posle prvog čitanja. Kada budete pravili beleške, koristite boje, slike, asocijacije, prostor, maštu. Dobro organizovane i odlično sređene beleške će vam olakšati učenje, ponavljanje, pomoći da organizujete misli i prezentirate sadržaj koji učite.
4. Kod kuće pročitajte novu lekciju iz knjige istog dana kada je predavana, bez opterećenja da je naučite, uporedite je sa vašim beleškama sa časa i, po potrebi, dopunite.
5. Kada odlučite da učite, ne krećite odmah na čitanje i ponavljanje. Sagledajte, prvo, lekciju u celini, pročitajte naslove, podnaslove i ono što je pisac udžbenika već sam podvukao (masnim slovima), pregledajte slike, grafikone, uočite bitne elemente u lekciji. Pitajte se šta treba da naučite, šta od postojećeg znanja možete da iskoristite (bilo da ste o tome čitali, pisali, slušali, gledali na televiziji) i čemu to znanje služi.
6. Dok ste odmorni, prvo treba da učite gradivo koje je teže. Ne učite slične nastavne predmete jedan za drugim kako ne bi došlo do mešanja informacija i činjenica.
7. Rasporedite učenje. Ako gradivo sadrži veliki broj podataka koje treba da memorišete, ne pokušavajte da naučite sve odjednom, već rasporedite učenje na više dana. Učite deo po deo. Ukoliko je lekcija dugačka i teška, dobro je da je podelite u smisaone celine i učite segment po segment.
8. Podvlačenjem ključnih reči ili rečenica istaknite bitne informacije. Tekst podvlačite na svoj način, može u raznim bojama, a pored teksta beležite svoje komentare i pitanja.
9. Obavezno razjasnite sve termine i činjenice, nemojte da učite napamet ono što ne razumete.
10. Preslišavajte se ponavljajući suštinu lekcije, teze ili tako što ćete postavljati sebi pitanja onako kako to profesor čini.
11. Ukoliko imate mogućnosti, pročitajte i iz nekog drugog izvora o istoj stvari (enciklopedije mogu biti vrlo korisne i naravno Internet).
12. Koristite tehnike pamćenja. Da biste zapamtili što više informacija, možete koristiti razne tehnike pamćenja: asocijacije, vizualizacije, akronime, crtanje mentalnih mapa. Na taj način ćete se, kada budete ponavljali gradivo, samo letimičnim pogledom preko njih, setiti svih stvari koje ste učili.
13. Naučeno gradivo redovno obnavljajte. Vrlo važna stvar u procesu učenja jeste ponavljanje pređenog gradiva. Većina ljudi zaboravi 70-80% informacija već posle jednog dana. Da biste to sprečili, treba da organizujete pravovremeno ponavljanje materije. Najbolje je da prvo ponavljanje bude 24 sata posle učenja i da traje do 10 minuta.
Drugo ponavljanje se preporučuje posle tri do četiri dana nakon učenja, sledeće nakon nedelju dana. Zatim sledi ponavljanje posle 30 dana. Za veće i obimnije predmete, čija priprema traje duže, dobro je izvršiti još jedno ponavljanje nakon 5,6 meseci. Posle ovoga ćete memorisati vaše znanje za stalno.
14. Učite u intervalima. Mnogobrojna istraživanja procesa učenja su utvrdila da je bolje učiti u intervalima, nego odjednom, bez prestanka. Naučno je dokazano da se najbolje uči u intervalima od 45 do 60 minuta. Nakon tog vremena, najpametnije je da napravite kratku pauzu od 10 do 15 minuta i promenite aktivnost: protegnete noge, uradite neku vežbu, skuvate čaj, popijete sok... Pauze su veoma važne za efikasno učenje jer daju vremena vašem mozgu da integriše i složi stečeno znanje i poveže ga sa prethodno naučenim.
15. Nemojte učiti noću. Čovek ima svoj biološki sat prema kome je noć predviđena za spavanje, a ne za učenje. Noću će vam biti mnogo teže da zapamtite gradivo.
jiuhuygyy |